Đerđef – od čuvara tradicije do stuba zajednice

Petak. Pazarni dan u Bugojnu. Dan kada ova općina postaje centar srednje Bosne, kada se stanovništvo Kupresa, Travnika, Prozora, oba Vakufa (Donji i Gornji) i drugih općina koje gravitiraju ka Bugojnu skupi u ovom gradu. Ako svjedočite susretu poznanika, koji se uglavnom u Bugojnu susreću samo petkom, dok dogovaraju susret i kafu nakon ispunjavanja redovnih obaveza, nerijetko ćete čuti da planirane aktivnosti jednog ili oba sugovornika uključuju i „svratiti do Šide.“ Kalabić Šida predsjednica je Udruženja žena ‘Đerđef’, najpoznatijeg humanitarnog udruženja na području srednje Bosne. Petak nije jedini dan kad građani svraćaju u prostorije Đerđefa da iskažu finansijsku ili drugu  podršku nekoj od brojnih akcija pokrenutih za spašavanje i unaprijeđenje ljudskih života.

Sa predsjednicom Đerđefa smo razgovarali u prostorijima ovog udruženja koje se nalaze u centru grada. Šida objašnjava da prostorije iznajmljuje od Općine Bugojno. Iako je prostor u kojem djeluje Đerđef skučen i veličine je tek desetak kvadrantih metara, ovo je jedan od najfrekventijih objekata u Bugojnu. Razgovor sa Šidom smo prekidali nekoliko puta. Ljudi dolaze da daju donacije za različite akcije koje ovo udruženje provodi,  a zanimljivo je da dobar dio njih želi da to uradi anonimno. U prostoriji je i nekoliko volontera koji se spremaju za ispunjavanje dnevnih zadataka. Zadaci se razlikuju u odnosu na projekte koje Đerđef provodi u datom momentu. Oni uključuju distribuciju ili prikupljanje humanitarnih kasica, razgovore sa donatorima, pripremu kulturno-zabavnih programa, na koje se redovno odazivaju popularne ličnosti iz javnog života BiH. Mnogi popularni muzičari, glumci i sportisti su doprinijeli da Đerđef uspješno provede neke od svojih brojnih aktivnosti. Dok razgovaramo u Đerđef dolazi i lokalni prodavac parfema, naočala i slične robe koji donosi nekoliko svojih proizvoda kao donaciju za tombolu koja će biti organizovana na slijedećoj humanitarnoj akciji. Kalbić kaže da donatori i ljudi koji na druge načine podržavaju udruženje dolaze iz svih slojeva društva, dodajući da je to samo jedan od dokaza da ih ljudi prepoznaju kao neodvojivi i bitan dio zajednice.

Kalbić: Naša misija je da pomažemo ostavljenim izvan sistema

Iako se ‘Đerđef’ već učvrstio kao bitan stub lokalne zajednice, ono je zapravo osnovano kao udruženje za izradu tradicionalnih bosanskih nošnji. Šida Kalbić nam govori da je priča o Đerđefu krenula puno ranije, kada se grupa žena samoorganizovala sa namjerom da kroz izradu i prodaju tradicionalnih bosanskih nošnji i drugih rukotvorina poboljšaju vlastite kućne budžete. „ Željeli smo da sačuvamo tradiciju, neke od tradicionalnih zanata i tradicionalnog načina život. Zato smo udruženje i nazvali Đerđef. Dio naših članica se i danas bavi izradom rukotvorina i tradicionalnih nošnji naroda u BiH od čije prodaje dio prihoda ide Udruženju, odnosno aktivnostima i projektima koje implementiramo“, naglašava Kalbić. Dodala je da su se registrovali 2008. „Od samog početka smo aktivno učestvovali u raznim humanitarnim aktivnostima, kroz donaciju naših proizvoda ili dijela zarade“, istakla je Kalbić.

Nakon što je njihovo učešće u humanitarnim akcijama postalo redovno i prepoznatljivo, ljudi su počeli sve češće da im se obraćaju za pomoć oko nabavke lijekova, donacije novca ili drugih vrsta pomoći za najranjivije kategorije društva: siromašne, bolesne i obespravljene. Uskoro je ovo udruženje krenulo da samostalno organizuje različite humanitarne aktivnosti  s ciljem prikupljanja novca, odjeće, hrane i lijekova za one u potrebi. Šida Kalbić ističe da je njihov cilj i misija postalo da pomažu onima koji su ostavljeni izvan sistema, ili kojima pomoć sistema nije bila dovoljna da ostvare neka osnovna prava. Ona je naglasila da su u fokus svog rada stavili ljude kojima treba medicinska pomoć a koju ne mogu dobiti u BiH, ili barem ne mogu unutar perioda u kojem bi tu pomoć trebali dobiti. Tako se Đerđef sada već daleke 2010. preregistrovao u humanitarno udruženje.

„Prije nekih šest godina smo uspostavili kontakt sa jednom klinikom u Turskoj i tamo smo počeli da šaljemo pacijente za koje u BiH i regionu nije postojala mogućnost liječenja. Kako je vrijeme prolazilo, kontakti sa stranim zdravstvenim institucijama su se širili, pa je tako Đerđef kroz zadnjih sedam godina uspostavio kontakte sa 33 klinike u Turskoj, gdje šaljemo većinu pacijenata za čije liječenje obezbijedimo sredstva.  Ostvarili smo kontakte i sa klinikama u Italiji i Austriji. Nismo odmah počeli da šaljemo pacijente u inostranstvo. Na početku smo pružali podršku onima kojima je trebala finansijska pomoć za liječenje u domaćim zdravstvenim ustanovama, javnim ili privatnim“, objašnjava Šida. Ona je podvukla da iako uglavnom pomoć organizuju za ljude iz Srednjobosanskog kantona, nisu odbijali ni da pomažu ljudima iz drugih krajeva BiH. Kalbić kaže da su do sada pomogli u liječenju ljudi iz Tuzle, Mostara, Banja Luke i drugih gradova. S ponosom je dodala da je većina priča u kojim su učestvovali kao podrška, a ponekad i kao zadnja slamka spasa završena uspješno.

Pokretač i podrška za više od 400 uspješnih priča

Broj ljudi kojima su u liječenju ili na druge načine pomogli okupljeni oko Đerđefa je oko 400, naglasile su dvije volonterke koje su nakon obavljenih zadataka došle u prostorije Đerđefa da predaju izvještaj o urađenim aktivnostima. Šida dodaje da je osim pružanja pomoći u liječenju u BiH i inostranstvu, Đerđef aktivan i u drugim aspektima humanitarnog djelovanja. Ona navodi da iako se aktivnosti ovog udruženja šire, cilj ostaje isti: unaprijeđenje životnog standarda što većeg broja socijalno ugroženih građana. Kao primjer navodi izgradnju kuća za tri osobe iz socijalnih i boračkih kategorija u Bugojnu i Donjem Vakufu. „Nedavno smo izgradili kuću i jednoj porodici u naselju Vodovod u Novom Travniku. Svi koji su učestvovali u radovima na ovom projektu su bili volonteri. Nismo platili nijedne dnevnice, i to je dokaz koliki je altruizam u našim ljudima“, ističe s ponosom predsjednica udruženja Đerđef. Doznajemo da je većina ovih kuća izgrađeno u vrijeme pandemije koronavirusa, kad je funkcionisanje cijelog društva bilo jako otežano, što ovim aktivnostima daje još veći značaj.

Govoreći o finansiranju Đerđefa, Kalbić podvlači da su članarine finansijska osnova za funkcionisanja ove nevladine organizacije, dodajući da se od tog novca pokrivaju osnovni administrativni i komunalni troškovi, dok se većina koristi za kupovinu materijala za radionice koje Đerđef organizuje. Dodaje da povremeno imaju podršku različitih nivoa vlasti. U tom smislu navela je finansijsku podršku od strane kantonalnog ministarstva privrede, odnosno ministra Seđada Milanovića. Kalbić kaže i da je i njihova radionica koja se nalazi u Vilešima blizu Bugojna dobila podsticaj za nabavku potrebnih mašina, što je omogućilo rad članicama koje se bave izradom tradicionalnih nošnji i drugih rukotvorina. „Tako da danas najmanje 10 žena samostalno zarađuje. Istovremeno i stvaramo značajno više nego ranije, a 30 posto od ukupne zarade svega što prodamo ide u humanitarne svrhe“, naglašava Kalbić. Prema riječima predsjednice udruženja ‘Đerđef’, nekoliko njhovih projekata je dobilo podršku kantonalnog i općinskog budžeta, dodajući da je to nova praksa za koju se nada da će biti nastavljena i unaprijeđena, jer je svaki od ovih projekata višestruko koristan za cijelu lokalnu zajednicu. Ona je naglasila i da se dio novca koje Udruženje dobije kao podršku iskoristi za stipendije za djecu iz porodica sa margina društva. „Prošle godine smo uspjeli i organizovati podjelu paketića za najmlađe iz socijalnih kategorija“, kaže predsjednica.