Jedan od osnovnih aktivnosti koje realizuje Novi val jeste i reintrodukcija Bjeloglavih Supova u Bosnu i Hercegovinu kao i razvoj eko turizma. U 2007 god. Novi val je pokrenuo više projekata sa ciljem razvoje eko turizma kao i žaštitom narušenog Biodiversiteta u Bosni i Hercegovini. Uz pomoć naših donatora iz Španije,Italije,Njemačke, Amerike i UN uspiješno realizujemo naše projekte.
Aktivnosti koje radi Omladinski klub Novi val vezano za bjeloglave supove su:
Edukacijski program o okolišu u Blagaju i Mostaru
Eko-centar „Blagaj“ u Blagaju, gdje se nalazi jedno od najjačih izvora u Evropi „Vrelo Bune“, je istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode koji aktivno djeluje od 2007 godine. Osnovni cilj našeg Centra je zaštita bjeloglavih supova – jedne od najugroženijih vrsta ptica u Evropi. Posebna pažnja posvećena je edukacionom programu o bjeloglavim supovima, koji je vrlo bitan dio projekta “Eko-razvoj u ruralnim područjima u BiH “.
Jedna od naših osnovnih aktivnosti je educiranje djece i omladine između 6 i 14 godina, kroz programe koji vode povratku prirodi. Postepenim ulaženjem u svijet prirode, nastojimo da se djeci probudi svijest, te da počnu prirodu posmatrati drugim očima. Nastojimo da stvore pozitivan stav prema okolišu i njegovom očuvanju.
Vrlo bitno nam je da djeca što više nauče o bjeloglavim supovima – kako te ptice izgledaju, kako žive, čime se hrane, te kako nisu opasne za ljude, čak što više kako su korisne u prirodi tj. Zbog čega ih nazivamo higijeničarima prirode.
S obzirom da djeca i omladina,između 6 i 14 godina nisu upoznata sa ovim pticama,da ne znaju ništa ili vrlo malo o njima, edukacioni program im pomaže da se približe svijetu prirode,kao i pticama.
Programi su osmišljeni tako da pridonose razvoju ekološke svijesti i osposobljavanju djece da se i sami uključe u razne programe zaštite prirode. Program edukacije organizujemo kroz poludnevne izlete u Blagaj, gdje se prije izleta u prirodu, multimedijalnom prezentacijom djeca bolje upoznaju bjeloglavim supovima.
Kafez za Bjeloglave supove
Kafez za Bjeloglave supove je izgrađen u Eko centru Blagaj, naselje Galčići.
Dimenzije kafeza su 15*10*8 metara i spada među najveće na Balkanu.
Izgrađen je na mjestu koje su nastanjivali Bjeloglavi supovi prije rata tako da je za proces reintrodukcije vrlo bitna i sama lokacija.
Sama izgradnja ovog objekta ima višestruki značaj.Služi kao mamac za supove koji prelijeću iz pravca Cresa (Hrvatska) prema Uvcu (Srbija) i obrnuto jer se i sama lokacija, geografski gledano, nalazi se na prirodnom koridoru kretanja ovih ptica.
U izgradnju ovog objekta uloženo je mnogo rada i truda jer se sama lokacija nalazi u brdskom području bez putnih komunikacija tako da se sav materijal koji je bio neophodan za izgradnju kafeza ručno transportovao i kasnije montirao.
Ono što je vrlo bitno naglasiti jeste da ovaj kafez sa Bjeloglvim supovima služi za turističko edukativne aktivnosti kao i za podizanje veće svijesti građana BiH o ugroženosti ovih kraljeva visina koji su nekada letjeli našim nebom.
Kroz edukacioni program do sada je prošlo preko 16 000 učenika iz 16 osnovnih škola grada Mostara i Bosne i Hercegovine.
Edukaciono-turistički program je opravdao naša očekivanja i nadamo se da ćemo u budućnosti postizati još bolje rezultate.
Osnovne karakteristke bjeloglavih supova:
Bjeloglavi je sup jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95-105 cm, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma.
Nekim je jedinkama raspon krila dosezao gotovo 3m,ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara.
Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom leševima krupnih sisavaca.
Morfološke karakteristike:
Snažan kljun, glava i dugi vrat bez većeg perja da bi mogli dohvatiti
hranu duboko iz unutrašnjosti životinje.
Kratke tupe kan
dže i noge prilagođene hodanju a ne hvatanju plijena, te duga, široka krila, nužna za duga jedrenja na zračnim strujama dok u skupinama traže hranu.
Fiziološke karakteristike:
Supovi, pronalazeći lešine i hraneći se njima, zaustavljaju potencijalni lanac zaraze i sprečavaju začetak epidemije među stokom. Želudac im je otporan na toksične produkte raspalih bjelančevina, a enzimi njihova crijevnog trakta ubijaju gotovo sve opasne bakterije.
Prvi pisani podaci o kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine.
U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara:
– iznad izvora rijeke Bune u Blagaju,
– planine Hrgud kod Stoca,
– u kanjonu rijeke Neretve kod Zitomislića.
Prilikom monitoringa u vrijeme gnijezdenja 1983. i 1984. godine, na ova tri lokaliteta, ustanovljena je populacija – veličine od 25 do 30 parova. Tada je registrovano i 14 aktivnih gnijezda.
Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija je bila iznad Tekije u Blagaju
Od 1984.do 1991. godine kroz nesavjesne ekološke incidente, postepeno su nestajale kolonije bjeloglavog supa – Gyps fulvus
Problem njihovog izumiranja
U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991god, kada je čovjek, da bi odbranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje.
Omladinski klub Novi val od 2007 godine radi na povratku Bjeloglavih supova na njihova prirodna staništa, područje Blagaja,što je vrlo složen i komplikovan posao.
Donosimo Vam dvije prezentacije koje se tiču Bjeloglavih Supova , uradila Emina Lulić a možete ih pogledati na slj linkovima:
Emina Lulić prezentacija Power point
