Pitanje zaštite rijeka i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za BiH
Na jednodnevnoj konferenciji održanoj danas u Mostaru predstavnici TNC-a (The Nature Conservancy) i udruga Novi Val, Majski Cvijet, Dinarica te WWF Adria raspravljali su o izazovima i potrebi zaštite rijeka, trenutnom stanju zaštite Bunskih kanala, te borbi protiv izgradnje malih hidroelektrana. Na konferenciji je predstavljen i rad svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF u Bosni i Hercegovini.
„WWF s partnerima ulaže značajne napore u podizanje svijesti o važnosti zaštićenih područja, njihovom upravljanju i nužnosti uključivanja lokalnih zajednica. Isto tako, poseban naglasak se stavlja na očuvanje rijeka i vlažnih staništa jer je slatkovodna biološka raznolikost najugroženija globalno“, istaknula je Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
„Ako uzmemo u obzir trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini, gdje su poplavljena brojna naselja, pitanje zaštite rijeka, ali i održivo korištenje prirodnih resursa treba postati prioritet za državu. U nadolazećem periodu morat ćemo se suočiti s brojnim posljedicama klimatskih promjena, stoga je važno da pojačamo sektor zaštite prirode, usmjerimo naša ulaganja prema rješenjima utemeljenima na prirodi i povećamo ukupnu otpornost naših društava na posljedice klimatske krize“, dodala je Kalauz.
Umjesto da prepozna važnost očuvanja prirodnih resursa, Bosna i Hercegovina svoje je rijeke pretvorila u plijen privatnih investitora koji na njima grade hidroelektrane. Slično je planirano i za Bunske kanale, gdje i nakon dugogodišnje borbe aktivista i lokalne zajednice, investitor ne odustaje od izgradnje.
„Bunski kanali su izuzetan spomenik prirode, jedini te vrste u BiH. Područje koje je predloženo za zaštitu uključuje dio toka rijeke Neretve i ušće rijeke Bune s Bunskim kanalima zbog njihovih izuzetnih krajobraznih karakteristika te biološke raznolikosti. Ono što znanstvenici već dugo znaju prepoznali su i turisti, čime se stvaraju nove mogućnosti za razvoj lokalnih zajednica kroz održivi turizam. Očekujem kako će to prepoznati i Grad Mostar i adekvatno valorizirati ovo područje“, naglasio je Oliver Arapović iz Udruge Majski Cvijet.
Kao zaključak, sudionici konferencije pozvali su entitetske vlasti da ulože veće napore u zaštitu prirode, a posebno rijeka. To je naročito važno u kontekstu globalnih izazova koji neće zaobići pojedinačne zemlje, a koje će uključivati veća ulaganja u prirodu, zelenu i pravednu tranziciju, te smanjenje emisija stakleničkih plinova. Samo zajedničkim radom, transparentnim i pravovremenim uključivanjem svih dionika i hrabrim, konkretnim potezima možemo graditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom, zaključeno je na konferenciji koju je organizirao WWF.