Ne piše nam se dobro – klimatske promjene
Klimatske promjene potpuno će preoblikovati život na Zemlji i prije nego što smo mislili, čak i ako uspijemo obuzdati emisije stakleničkih plinova, izvještava HRT.
Francuska novinska agencija AFP objavila je dijelove nacrta izvješća UN-ovih savjetnika za klimu, koji predviđaju apokaliptične prizore – kolaps ekosustava, gradove kojima prijeti rastuće more i vrućinu uz koju se ne može živjeti. Sve to, prema izvješću, doživjet će danas rođena djeca kad napune 30 godina. Upozorenja su odavno tu.
Nakon ljetnog solsticija u Srbiji se pali narančasti meteoalarm, jer se temperature diljem zemlje penju od 30 prema 40 Celzijevih stupnjeva. Područja na kojima sunce ne peče na sjevernoj Zemljinoj hemisferi sve je teže naći. Nad ruskom metropolom Moskvom anticiklona ne propušta u svoje središte svježe zračne mase s juga. Trenutačno je ondje 35 stupnjeva. No mnogim stanovnicima ove zemlje s dugim zimama i kišovitim periodima južnjačka je klima i dalje senzacija koje se ne mogu zasititi.
Druga strana priče su sve razorniji požari u divljinama i topljenje permafrosta, trajno zamrznutog tla zbog kojeg je ugrožena statika sibirskih gradova i prometnica. Pritom se oslobađaju enormne količine stakleničkih plinova koje ubrzavaju daljnje zagrijavanje, a iz leda se oslobađaju i ponovno razmnožavaju mikorskopski organizmi koji su bili zamrznuti više od 24 tisuće godina. Za to vrijeme u južnijim krajevima sjeverne polutke vode je sve manje. U američkom umjetnom jezeru Mead na rijeci Colorado voda se spustila na najnižu razinu u povijesti. Jezero opskrbljuje vodom oko 25 milijuna Amerikanaca, a hidroelektrana osigurava električnu energiju za više od milijun ljudi.
Zbog niskih razina vode u jezeru kapacitet za proizvodnju energije smanjio se za oko 25 posto. S donje strane ekvatora, u afričkoj otočnoj državi Madagaskar, ekstremna suša smanjila je urod na usjevima gotovo za pola. Dio stanovništva preživljava jedući kaktuse i insekte, a smrtni slučajevi povezani s izgladnjivanjem već su zabilježeni. Svjetski program za hranu upozorava da je na otoku ugroženo više od pola milijuna ljudi i traže za njih 74 milijuna dolara hitne pomoći.
