Kakanj će zaštititi 55 hektara, a Zenica dva stabla
Općinsko vijeće Kakanj usvojilo je jednoglasno Odluku o davanju saglasnosti za uspostavu zaštićenog područja “Gornja Trstionica – Bukovica”, čime je napravljen značajan korak u zaštiti prirode, kako Zeničko-dobojskog kantona tako i Bosne i Hercegovine. Inicijativu za uspostavu službene zaštite ovog prostora pokrenuo je načelnik Općine Kakanj, Mirnes Bajtarević, na temelju istraživanja o prirodnim i kulturno-historijskim vrijednostima koje je naručila i financirala sama Općina Kakanj. Planirano zaštićeno područje obuhvata površinu od 55,108 hektara i uključuje vodotoke Bukovice i Trstionice s istoimenom prašumom, te Kraljevu Sutjesku kao lokalitet od posebnog kulturno-historijskog značaja.
Provedena istraživanja su pokazala bogat biodiverzitet i dobru očuvanost prašumskog područja uz prisustvo ugroženih, rijetkih i endemičnih vrsta, ali i visok stepen osjetljivosti i ranjivosti ekosistema. U analizama istraživanja je naglašeno je da će očuvanje i funkcionalnost prašumskog ekosistema biti ugroženi ako se ne osiguraju adekvatne mjere aktivne zaštite u susjednim ekosistemima. Budući da je Općina Kakanj posebno zainteresirana za zaštitu voda, važno je napomenuti da nalazi ispitivanja potvrđuju visok kvalitet vode, posebno u gornjem i srednjem toku Trstionice. I u konačnici, svakako treba istaknuti iznimne vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa prisutnog na ovom području.
Svjesni ovih činjenica, vijećnici Općinskog vijeća Kakanj nisu dvojili trebaju li uvažiti mišljenje struke, ali i zabrinuti glas naroda zbog potencijalnog zagađenja vodotoka kojeg bi mogle izazvati rudarske aktivnosti u susjednoj općini Vareš. Ovim postupkom Općina Kakanj je demonstrirala visoku svijest o potrebi zaštite prirode što se, nažalost, ne bi moglo reći za Grad Zenica. Iako su opterećeni sličnim problemima industrijskih zagađenja kao i općina Kakanj, ove sedmice je na dnevni red gradskog vijeća Zenica uvrštena tačka o zaštiti, ni manje ni više nego – dva stabla. Naime, umjesto da pokrenu proglašenje parka prirode Babina-Tvrtkovac površine 60 kvadratnih kilometara, što je i predviđeno Prostornim Planom grada, na svojoj sjednici 6.10.2023. Gradsko vijeće će raspravljati o zaštiti dvije tise u naselju Pepelari, koja svakako pripadaju obuhvatu planiranog parka Babina-Tvrtkovac.
Iako je u Planu rada Gradskog vijeća za 2023. godinu predviđena “Inicijativa za pokretanje procedure za proglašenje Parka prirode “Babina-Tvrtkovac” s rokom januar-februar 2023., materijal za tu tačku još nikad nije došao na dnevni red vijeća. Unatoč brojnim apelima ekoloških udruženja, građanskim peticijama, ali i provedenim naučnim istraživanjima, lokalne vlasti nikada nisu pokazale niti najmanji interes za proglašenje zaštićenog područja “Babina-Tvrtkovac”. S druge strane, općina Kakanj je svojom Odlukom snažno demonstrirala važnost dijaloga i partnerstva između vlasti, organizacija civilnog društva i aktivista, za dobrobit svih građanki i građana te prosperitet lokalne zajednice u cjelini.
Odluka Općinskog vijeća Kakanj će tako biti proslijeđena Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, koja ima nadležnost za proglašenje zaštite, ali i osnivanje Javne ustanove za zaštićena prirodna područja. Ova ustanova bi, po uzoru na sličnu u Kantonu Sarajevo, upravljala prostorom “Gornja Trstionica – Bukovica”, kao i ostalim zaštićenim područjima, uključujući Spomenik prirode Tajan i Zaštićeno područje Zvijezda, čije je proglašenje već u kantonalnoj proceduri. Hoće li Vlada i Skupština Zeničko-dobojskog kantona pokazati odgovornost za zaštitu životne sredine ili od stabala neće vidjeti šumu tek ostaje da se vidi.
I tako, dok općina Kakanj čvrsto vjeruje da će proglašenje zaštićenog područja prirode “Gornja Trstionica-Bukovica” povećati obim turističke ponude i proizvoda, a time i broj uposlenih čime bi se omogućila samoodrživost zaštićenog prostora, Zenica se može samo nadati da će dva višestoljetna stabla tise u naselju Pepelari proizvesti dovoljno kisika za sve stanovnike grada. Hoće li se građanke i građani Zenice zadovoljiti time, odnosno zaštitom samo dva stabla iza kojih se očigledno sakrio gradonačelnik Fuad Kasumović? Pitanje je to na koje će morati odgovoriti sam gradonačelnik.
