Magarci
O hercegovačkom magarcu, autohtonoj lokalnoj pasmini, je napisano tako malo i tako malo istraženo da je teško ne napraviti paralelu s nekim stereotipima o odnosu čovjeka i magarca uopšte. Magarac je tu samo da bi radio, jedva nešto pojeo i onda opet radio, a čovjek je tu da se ljuti što magarac nije dovoljno radio. Sitni blagajski magarac je vijekovima crnčio i odigrao neprocjenjivu ulogu u opstank čovjeka na škrtom hercegovačkom terenu.
Hercegovački magarac je sitan, karakteriše ga čvrsta konstitucija i skladna građa. Ima vrlo dugačke, mišićave uši, oči su izražajne vrat je srednje dug i vrlo jak prsa su plitka i uska trbuh je pravilno razvijen noge su čvrste s jakim kostima, kopito je malo, ali tvrdo i prilagođeno krševitom terenu. Kao i većina drugih pasmina magaraca i hercegovački magarac se koristi za vuču, za jahanje i posebno za nošenje tereta, odnosno tovara.
Rad koji ova životinja daje, naročito ako se uporedi sa njegovim dimenzijama, skromnom prehranom, te nezahtjevnim uzgojem – je zaista veliki.Na prostorima gdje su hercegovački magarci uzgajani, u kojima su nekada bili tipična domaća životinja, poratna je obnova promijenila način priređivanja, te magarci više nemaju prijašnju ulogu.
U našim krajevima se danas njihova uloga kao tovarne životinje skoro u potpunosti ugasila i zbog toga je bitno naći za njih neku novu perspektivu, jer im ovako neminovno prijeti izumiranje. Jedna od mogućnosti leži u iskorištavanju magarećeg mlijeka. Naime oduvijek se magareće mlijeko smatra ljekovitim i lako probavljivim, a u posljednje vrijeme se mlijeko od magarca koristi i za prehranu beba koji su alergične na proteine iz kravljeg mlijeka ili za bebe koje ne mogu dojiti. Zapravo, nekada davno je bilo normalno da se djeca od majki koja nisu imali mlijeka ili su živjeli u oskudici doje i mlijekom od magaraca i za to nije bilo potrebno da se posebno uzgajaju magarci, ali danas je situacija sasvim drugačija.
Zato u današnjoj situaciji osim uzgajanja magaraca za turističke svrhe i kao ljubimaca, magareće mlijeko za dojenčad i druge ljude koji pate od alergija otvara zanimljivu perspektivu za očuvanje ove plemenite pasmine.
Razlika između magaraca i konja
Pored vanjskih razlika između domaćih magaraca i konja, razlikuju se i osobinama koje na prvi pogled nisu vidljive.U lumbalnom dijelu kičme imaju 5 a ne 6 kralježaka kao konji. Magarci imaju 31 par hromosoma, konji ih imaju 32. Tjelesna temperatura magaraca je nešto niža, prosječno je 37°C, a kod konja je između 37,5 do 38,2°C. Vrijeme gestacije je kod magaraca duže nego kod konja i u prosjeku traje 365 do 370 dana, dok je to kod konja 330 dana.
U basnama i bajkama magarac je tvrdoglava, često i glupa životinja. Tu je porijeklo i danas korištene riječi “magarac” u pogrdnom smislu.
Danas se u Eko Centru Blagaj nalazi 7 magaraca od 1-25 godina starosti.
Koriste se u Edukativno turističke svrhe i osnovni cilj člavova Omladinskog kluba Novi val je žaštita vrste od izumiranja kao i upoznavanje mlađih generacija koji nemaju mogućnost vidjeti ih na selima ili zološkim Vrtovima.
Smiješteni su u štalu koja je namjenski izgrađena dimenzija 6*6 m/2 kao i vanjski prostor ok 400 m/2.
Proces žaštite hercegovačkog magarca je započeo 2009 godine uz podršku UNDP koji traje i danas.
Ukoliko želite podržati naš projekat zaštite ove vrste koje je pred samim izumiranjem ovim putem Vas pozivao da nas kontaktirate.
Napomena; Ukoliko dolazite u naš centar obavezno ponijeti nekolike jabuke,kruške,mrkve ili stari hljeb jer naše mage će Vam se obradovati zasigurno.
https://www.facebook.com/127077717378606/videos/1475335672552797/
