Globalno zagrijavanje – Pokretač najvećih poplava posljednjih 500 godina

Godišnja šteta uzrokovana riječnim poplavama u svijetu procjenjuje se na više 100 milijardi dolara i nastavlja rasti. Analiza 500 godina historijata poplava na evropskim prostorima ukazuje na globalno zagrijavanja kao jednog od glavnih pokretača.

Velika međunarodna studija na Bečkom tehnološkom univerzitetu (TU Wien), pod rukovodstvom hidrologa prof. Günter Blöschla, pokazala je da su u protekla tri desetljeća Evropu pogodile najveće poplave posljednjih 500 godina. Studija, koju su radile 34 istraživačke grupe prvi put ukazuje na to da se poplavne karakteristike u posljednjim desetljećima razlikuju od onih iz prošlih stoljeća po opsegu, temperaturi i vremenskom razmaku u kojem dolaze.

“Iz prethodnog istraživanja smo saznali kako su klimatske promjene utjecale na poplave u Evropi u posljednjih 50 godina. Međutim, za buduće prognoze važno je bilo razumjeti da li je to potpuno nova situacija ili samo ponavljanje ustaljene pojave. To smo detaljno ispitali i sada mogu reći: Da, poplave su trenutno znatno drugačije od onih iz prošlih vjekova.”, kazao je jedan od glavnih autora publikacije, Alberto Viglione, sa Politehnike u Torinu.

Analizom podataka iz historijskih dokumenata koji sadrže izvještaje o poplavama od 1500. do 2016. godine identificirano je devet razdoblja s čestim poplavama i područja u kojima su se zbivale. Među njima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi; od 1760. do 1800. godine u većem dijelu Evrope; od 1840. do 1870. godine u zapadnoj i južnoj Evropi te od 1990. do 2016. godine u zapadnoj i centralnoj Evropi.

Studija je dokazala da su se temeljni mehanizmi poplava promijenili. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnijim uvjetima, a sada je to obrnuto. Vrijeme poplave unutar godine također se promijenilo. Prije se 41 % centralnoevropskih poplava događalo ljeti, a danas je to 55 %. To je povezano s promjenama padavina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za prepoznavanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore, poput krčenja šuma i upravljanja rijekama. Stoga Günter Blöschl ističe da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim uslovima.