Blagaj kroz historiju i danas

Blagaj je stari grad izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva. Tada nije bio grad, već utvrda, a s vremenom se razvio u pravi biser Hercegovine. Najveću pažnju privlači vrelo Bune na kojem se nalazi, kako mnogi kažu, najmisterioznija građevina – Tekija. U videoprilogu pogledajte kako magično izgleda iz zraka ovaj dio Blagaja.
Za vrijeme Osmanlija Blagaj je bio sjedište Blagajskog vilajeta, potom kadiluka i podijeljen je na nekoliko mahala, među kojih su Carska, Hasanagina, Bunska i Galičići. Grad je imao sedam džamija, dva hana, četiri musafirhane, medresu, dva mekteba, tekiju, četiri kamena mosta na rijeci Buni, jedan na Bunici i dva na ponornici Posrt, kiraethanu i sedam mlinica s 28 mlinova.

Brojni tragovi bogate historije

Na području oko današnjeg Stjepan grad, kako se nekada zvao Stari grad Blagaj, su pronađeni brojni ostaci iz prahistorijskog, ilirskog, rimskog, bizantijskog i srednjovjekovnog perioda, a Konstantin Porfirogenit pominje Bonu u svojim zapisima kao dio Zahumlja. Osnovni doprinos razvoju područja današnjeg Blagaja je bio blizina glavnih trgovačkih puteva koji su povezivali Jadransko more sa zaleđem Bosne dolinom Neretve (“via Narenti”).

Najvažniji dio Blagaja za koji znaju turisti širom svijeta jeste Tekija na vrelu Bune koja predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u BiH. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali, a i danas obavljaju zikir (slave Boga).

Izvor rijeke Bune je jedan od najvećih i najlepših izvora u Evropi i vjerovatno najbolji primjer podzemne kraške rijeke. Buna ističe iz pećine ispod stijene visoke 200 metara i samostalno stvara tamno modru-smaragdno zelenu rijeku, koja teče jos oko devet km prema zapadu i ulijeva se u Neretvu u blizini sela Buna.

Turski sultan je, očekivano, bio oduševljen Bunom, te je naredio da se u neposrednoj blizini njenog izvora sazida tekija. Tekija iz 16. vijeka je izgrađena za potrebe derviškog kulta i okupljanje Sufi – derviš bratstva, te je služila kao konačište za derviše – Sufi putnike. Orijentalna bosanska arhitektura tekije u Blagaju privlači svojom bjelinom duple fasade, spratom i proširenom sobom koja lici na balkon, čiji obrisi se odražavaju na površini tamno zelene vode rijeke Bune.

Mistična građevina poznata širom svijeta

Tekija u Blagaju još uvijek je jedno od najtajanstvenijih mjesta u BiH, jer je derviško – Sufi bratstvo najpoznatije po svom asketizmu, kao i po tome što propovjeda jednu od najmističnijih dimenzija islama. Tekija na Buni u Blagaju je otvorena za posjetioce tokom čitave godine i u njenoj predivnoj bašti, sa veličanstvenim pogledom na izvor Bune se služe osvježavajuća pića, čaj i turska kafa.