Bosna i Hercegovina dobija prvo postrojenje za reciklažu tekstilnog otpada
Nakon dugogodišnjeg rada na ovom projektu, kompanija Alma Ras iz Olova najavljuje otvaranje prvog postrojenja za reciklažu tekstila i tekstilnog otpada.
Nakon dugogodišnjeg rada na ovom projektu, kompanija Alma Ras iz Olova najavljuje otvaranje prvog postrojenja za reciklažu tekstila i tekstilnog otpada u Bosni i Hercegovini, čime će postati pionir ne samo u našoj zemlji, već i u regiji. Ovaj korak predstavlja veliku inicijativu u smanjenju otpada u tekstilnoj industriji, koja se smatra jednim od najvećih zagađivača u svijetu.
“Plan je da se otpad prikuplja od građana, ali u početku će prioritet biti industrijski otpad – ne samo iz Alma Ras, već i od drugih tekstilnih kompanija u regiji. Ovaj projekat zahtijeva široku saradnju na svim nivoima jer se radi o inicijativi od globalnog značaja za očuvanje životne sredine”, rekao je direktor kompanije Rasim Memagić.
GLOBALNI TRENDOVI I EKOLOŠKE KORISTI RECIKLAŽE
Reciklaža tekstilnog otpada postaje ključna tema u svijetu mode, održivosti i zaštite životne sredine. Ovaj proces ne samo da štedi resurse i smanjuje zagađenje, već otvara i nove poslovne mogućnosti.
Mnogi poznati brendovi poput Patagonije, H&M i Adidasa već primjenjuju programe reciklaže, stvarajući nove proizvode od recikliranih materijala. Ove kompanije smanjuju troškove proizvodnje, štite prirodu i povećavaju prihode, što pokazuje da je moguće stvoriti održiv poslovni model zasnovan na principima kružne ekonomije.
Tekstilna industrija ostavlja ogroman trag na životnu sredinu, a svakodnevne aktivnosti potrošnje direktno utiču na zagađenje. Na globalnom nivou, tekstilna industrija doprinosi:
Zagađenju voda: Proizvodnja tekstila, naročito bojanje i završna obrada, odgovorna je za 20% globalnog zagađenja voda.
Emisijama stakleničkih plinova: Prema podacima Europske agencije za okoliš, tekstilna industrija u EU-u uzrokuje značajan broj emisija CO2 – oko 270 kg po osobi godišnje.
Prekomjernoj potrošnji resursa: Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je čak 2.700 litara pitke vode, što je količina koju jedna osoba popije za dvije i pol godine.
ZAŠTO JE RECIKLAŽA TEKSTILNOG OTPADA VAŽNA?
Ponovnim korištenjem tekstilnih materijala, smanjuje se potreba za novim sirovinama, čime se štede prirodni resursi, smanjuje energetska potrošnja i smanjuje zagađenje. Na taj način se čuva i smanjuje količina otpada koji završava na deponijama. Reciklaža također doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova.
Poret toga, reciklaža tekstila otvara nove poslovne mogućnosti, uključujući razvoj inovativnih i održivih modnih linija, kao i poslovnih modela zasnovanih na kružnoj ekonomiji. Također, smanjuje potrebu za novim sirovinama i omogućava veću energetsku efikasnost, što je dugoročno isplativo za industriju.
Na globalnoj razini, reciklaža tekstilnog otpada je još uvijek na vrlo niskom nivou – samo 1% korištene odjeće se reciklira u novu odjeću. Mnoge zemlje, uključujući članice Europske unije, suočavaju se s izazovima u pogledu razvijanja tehnologija za učinkovitu reciklažu tekstila, što usporava napredak u ovoj oblasti.
Prema nekim podacima, godišnje se u EU-u prikupi više od 12 miliona tona tekstilnog otpada, ali se samo 1% reciklira. Ostatak se često spaljuje ili odlaže na deponijama.
akta.ba
