Nestalo 237 miliona vrabaca
Autori procjenjuju ukupni pad populacija između 17 i 19 posto, što predstavlja gubitak koji iznosi između 560 i 620 miliona jedinki ptica.
Za 40 godina u Europi je nestalo 600 miliona jedinki divljih ptica od čega 237 miliona vrabaca pokućara navodi se u novoj studiji o pticama gnjezdaricama u EU, prenosi danas Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Pored vrabaca navodi se da je nestalo 97 miliona žute pliske, i po 75 miliona čvoraka i poljskih ševa, prenio je Tanjug. Nestala svaka šesta ptica Kako se navodi, među pticama gnjezdaricama u Europskoj uniji za 40 godina nestala je svaka šesta ptica. U istraživanju znanstvenici koji čine međunarodni tim suradnika iz Britanskog kraljevskog društva za zaštitu ptica (RSPB),
BirdLife International i Češkog ornitološkog društva analizirali su podatke za 378 od 455 vrsta ptica koje se gnijezde u zemljama Europske unije. Autori procjenjuju ukupni pad populacija između 17 i 19 posto, što predstavlja gubitak koji iznosi između 560 i 620 miliona jedinki ptica. Navodi se da je u realnosti izgubljeno čak 900 miliona jedinki, što je umanjeno za povećanje populacija određenih vrsta od oko 340 miliona jedinki. Pogođeni politikama Studija je sastavljena na osnovu podataka iz Europskog popisa običnih ptica, kao i podataka redovnih izvještaja država članica u skladu s Direktivom o pticama EU. Od 1980. godine izgubljena je polovina ukupne populacije nekada sveprisutni vrabac pokućar, a poljski vrabac izgubio je oko 30 miliona jedinki. Kako se navodi obje vrste pogođene su promjenama u politikama koje se tiču poljoprivrede, a broj vrabaca pokućara je opao i u urbanim sredinama.
Najviše ptica nestalo je u poljoprivrednim predjelima odnosno na travnatim staništima. Ističe se da je veliki dio ovog pada broja ptica bio u Europi 1980-ih i 1990-ih godina, dok je stopa opadanja povoljnija u prethodnom desetljeću, i primjećuje da je to rezultat više donesenih zakona EU o pticama.
Tiho proljeće Znanstvena suradnica RSPB i glavna autorica studije Fiona Burns rekla je da je studija poziv na buđenje za veoma realnu prijetnju od izumiranja i „Tihog proljeća“. “Mi u potpunosti podržavamo kreiranje snažnog dogovora koji bi očuvanje stavljao ispred i u središte svih globalnih planova“, istaknula je. Burns je ocijenila da je potrebna akcija čitavog društva da se zajedno uhvatili u koštac s krizom prirode i klime. “To znači povećanje obujma i ambicije poljoprivrednih reformi, zaštite vrsta, održivog šumarstva i ribarstva i brzo širenje mreže zaštićenih područja“, rekla je.
