WWF: Zaustaviti gradnju hidroelektrana širom svijeta i orijentisati se na energiju sunca i vjetra

Prvi put sada možemo da ispunimo globalne klimatske i energetske ciljeve, a da pri tome ne ugrožavamo preostale svjetske rijeke slobodnog toka za hidroenergiju. Ipak, novi izvještaj WWF-a pokazuje da se mnoge zemlje pridržavaju zastarjelih planova za izgradnju hidroenergetskih brana, koje bi ugrozile različite dobrobiti koje rijeke slobodnog toka pružaju ljudima i pogoršale globalnu krizu u prirodi, iako sada postoje bolje alternative za obnovljive izvore energije.

Objavljeno uoči ovogodišnjeg Svjetskog kongresa hidroenergije, izvještaj “10 Rivers in Risk” detaljno opisuje prijetnju koju planirane brane predstavljaju nekim od najprepoznatljivijih rijeka širom svijeta – od velikih, tropskih reka poput Iravadija, Mekonga, Tapahosa i Sepika, do posljednje glečerske rijeke slobodnog toka u Alpima, Vjose, poslednje divlje rijeke u Evropi, i rijeka koje su žila kucavica svjetski poznate delte Okavango i migracije gnua Mara.

Prirodni tok vode, sedimenata i hranjivih materija niz ove rijeke ključan je za proizvodnju hrane i egzistenciju više od 80 miliona ljudi te stabilnost nekih od velikih svjetskih delta, istovremeno održavajući izuzetnu raznovrsnost vrsta kako u vodi, tako i izvan nje.

Moramo drastično da povećamo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bismo se uhvatili u koštac sa klimatskim promjenama i do 2050. godine stvorili svijet sa nultim neto emisijama, ali to ne možemo da učinimo na račun rijeka, ljudi i prirode. Zemlje moraju da iskoriste priliku stvorenu obnovljivom revolucijom i da izaberu obnovljive izvore energije sa manjim uticajem na prirodu, poput sunca ili vjetra – rekao je Stjuart Or, voditelj programa slatkovodnih voda WWF-a.

Pregrađivanje ovih kultnih rijeka, kao i mnogih drugih širom svijeta, trošak je koji zemlje više ne moraju da plaćaju. Sada mogu da razviju električne mreže sa niskom emisijom ugljenika, nižim cijenama i sa manjim uticajem na prirodu i ljude – dodao je Or.

Ipak, uprkos niskim cijenama proizvodnje solarne energije i vjetra i tehnologijama skladištenja, u planu je izgradnja hiljadu hidroelektrana. Nedavno objavljena studija zaključila je da bi se, ako se izgrade planirane hidroelektrane, fragmentisalo 260.000 km rijeka slobodnog toka, a do 2050. godine proizvodilo bi se manje od 2% obnovljive energije – što bi nanijelo značajnu štetu ljudima i prirodi.

Prema izvještaju WWF-a, planirane hidroelektrane ugrozile bi dobrobiti koje rijeke slobodnog toka pružaju ljudima, od izvora hrane za lokalne zajednice i autohtono stanovništvo uz rijeke Sepik i Tapahos, do prirodnih tokova sedimenta koji su ključni za uzgoj riže u slivu rijeke Iravadi i ključni su za stabilizaciju delte Mekonga, te netaknutu ljepotu koja mami turiste da posjete rijeku Isel.

Od 1970. godine brojnost populacija slatkovodnih vrsta smanjena je za 84%, a jedan od glavnih razloga je fragmentacija rijeka zbog hidroelektrana. Izgradnja novih brana pogoršala bi ovaj trend, slabeći globalne napore kako bi se do 2030. godine zaustavio gubitak populacija slatkovodnih vrsta i stvorio svijet u kojem ljudi i priroda žive u ravnoteži.

Kriza prirode najviše je pogodila naše rijeke, jezera i močvarna staništa. Kad bi se izgradile sve planirane hidroelektrane, ne bismo imali priliku da zaustavimo gubitak populacija slatkovodnih vrsta. Dobra vijest je da to možemo da izbjegnemo. Sada možemo da se borimo protiv klimatskih promjena bez dodatnog gubitka naše slatkovodne biološke raznovrsnosti. Razvijanjem odgovarajućih obnovljivih izvora energije na pravim mjestima možemo da stvorimo svjetliju budućnost za ljude, klimu, rijeke i prirodu – ističe Or.

Sada je pravi trenutak da države zaustave izgradnju novih hidroelektrana i počnu da razvijaju proizvodnju energije sa niskim emisijama ugljenika. Studije pokazuju da postoji 1,6 puta veći potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. sunce) na razvijenim zemljištima, poput krovova, starih rudnika, industrijskih zona i pašnjaka, kako bi se do 2050. godine sva energija proizvodila iz obnovljivih izvora.