Zašto je važno da Banjaluka dobije Kuću ljudskih prava?
Aleksandar Žolja, predsjednik Udruženja Helsinški parlament građana Banjaluka, kaže da je Inicijativa o otvaranju ove kuće pokrenuta 2016. godine u želji da i Banjaluka po uzoru na Beograd i Zagreb, a i druge gradove Evrope, dobije fizički prostor u kojem bi više organizacija civilnog društva realizovalo svoje aktivnosti usmjerene na očuvanju i promociji ljudskih prava.
„Republika Srpska, kao ni Bosna i Hercegovina trenutno nema Kuću ljudskih prava, niti prostor za zajedničko djelovanje organizacija civilnog društva, i najvažnije, adresu na koju se svi građani mogu obratiti ukoliko su njihova prava ugrožena ili ukoliko se žele upoznati sa svojim pravima. U Kući ljudskih prava u Banjaluci će se između ostalog pružati pravna pomoć građanima u oblasti radnih prava, nasilja u porodici, organizovaće se razni treninzi, seminari, debate, kao i kulturni događaji“, rekao je za BUKU Žolja.
On dodaje da svakodnevno u medijima i u javnosti možemo čuti kako su građanska prava ugrožena ili kako građani nisu ni upoznati sa svojim pravima i ne znaju koje su procedure kako bi svoja prava koristili, odnosno raktikovali.
„Kuća ljudskih prava je zato neophodna da prvenstveno upozna građane o njihovim osnovnim i svim drugim pravima i da ih upozna sa procedurama i uputi na institucije koje im mogu pomoći. Kuća ljudskih prava će takođe biti slobodan prostor za okupljanje građana, organizacija civilnog društva, ali i predstavnika institucija kako bi se upoznali i ojačali svoju saradnju“, pojašnjava Žolja.
Kada je riječ o Kućama ljudskih prava u regiji, naš sagovornik kaže, da ona u Zagrebu postoji od 2008, a u Beogradu od 2011. godine i svakodnevno realizuju veliki broj aktivnosti.
„Obje Kuće predstavljaju najznačajnije institucije za zaštitu ljudskih prava u Srbiji i Hrvatskoj i imaju podršku lokalnih vlasti. Grad Zagreb je prostor za Kuću ljudskih prava dao po subvencionisanim uslovima, dok je Grad Beograda beogradskoj Kući ljudskih prava prostor dao na neodređeno vrijeme. Nadamo se da će i Skupština Banjaluke pratiti ove pozitivne primjere i dati prostor za funkcionisanje Kuće ljudskih prava u Banjaluci“, rekao je Žolja.
Lokacija za Kuću ljudskih prava koja se sutra razmatra na Skupštini grada nalazi se u Jevrejskoj ulici.
„Lokacija koja je trenutno u opticaju je za sada dobra, jer smo tek u fazi osnivanja i početa rada. Pretpostavka je da će nam za par godina biti potreban veći prostor kako se Kuća ljudskih prava bude širila, primala nove članove i realizovala veći broj aktivnosti. Kako bi Kuća bila što dostupnija građanima, koji su njeni osnovni korisnici, dobro je da se ona nalazi u užem centru grada, što jeste slučaj sa predloženom lokacijom za Kuću ljudskih prava Banjaluka“, rekao je on.
Na kraju Žolja kaže da će odbornici Grada sutra svojim glasom pokazati da li su oni za to da Banjaluka postane prvi grad u Republici Srpskoj i BiH koji će imati Kuću ljudskih prava, a koja će biti od koristi svim građanima i građankama Banjaluke, ali i šire.
„Iskreno se nadamo da će odbornici prepoznati vrijednost naše inicijative i na taj način pokazati da im je stalo do demokratskih vrijednosti i potreba građana“, zaključuje Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.
BUKA Magazin – Zašto je važno da Banjaluka dobije Kuću ljudskih prava? (6yka.com)
