Ornitološko društvo “Naše ptice” iz Sarajeva i Novi val iz Blagaja – APEL
Povodom članka „Vidre i kormorani tamane ribu na Sani“ koji je objavljen u Nezavisnim novinama 17. decembra, Centar za životnu sredinu, Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta iz Banjaluke, Ornitološko društvo “Naše ptice” iz Sarajeva i Novi val iz Blagaja pozdravljaju stav ribara da ubijanje kormorana i vidri nije rješenje. Istovremeno, upozoravaju da ove vrste nisu prijetnja ribljem fondu, te apeluju na nadležne institucije i sportsko-ribolovna udruženja da ne šire netačne informacije koje mogu da vode ka krivolovu i pogrešnom shvatanju uloge određenih vrsta u ekosistemima.
„Radi se o zakonski zaštićenim vrstama i važno je spomenuti da nisu vidre i kormorani krivi zbog svog načina života, nego treba vršiti pritisak na nadležne institucije da se pobrinu da u slučaju prijave štete formiraju komisije koje će stručno i objektivno utvrditi eventualnu štetu i nadoknaditi je, a ne da odluke o uništavanju i procjeni moguće štete donose nestručna lica, što je nedopustivo. Na svako nepromišljeno djelovanje i ilegalno uništavanje vrsta moraće se adekvatno reagovati“, navode iz ovih organizacija.
Ističu da je veliki kormoran široko rasprostranjena vrsta, ali da je u BiH već nekoliko decenija, zbog nenaučnog pristupa i pogrešnih tumačenja o njegovoj biologiji, označena kao štetočina, te da se zaboravlja njegovo važno mjesto u lancu ishrane riječnih ekosistema, budući da je on faktor regulisanja brojnosti bolesnih, neprilagođenih i ekonomski neinteresantnih riba poput američkog somića ili bandara.
„Bez naučnih podataka i ispravnih informacija je veoma opasno proglašavati ovu vrstu štetnom i nepoželjnom. Naše organizacije već neko vrijeme imaju aktivnosti na polju zaštite i monitoringa ptica u BiH, te svakako trebamo biti konsultovani u procesu donošenja bilo kakvih odluka vezano za status kormorana“.
Kormoran je ptica koja je autohtona za Bosnu i Hercegovinu i ne radi se ni o kakvoj invaziji ili nastanjivanju novih vrsta, kako se često prenosi u medijima. Njena procjenjena brojnosti u BiH je oko 200 gnjezdećih parova. To je relativno malo, jer skoro sve zemlje okruženja ili druge evropske zemlje imaju mnogo veće populacije (npr. Grčka 7000, Italija 4000, Srbija oko 2000, Hrvatska 1300 gnjezdećih parova). Zimi je broj ptica veći jer se pojavljuju i ptice iz sjevernijih krajeva i u tom periodu najčešće nastaju veći problemi. Iako je skinuta sa liste zaštićenih vrsta prema Zakonu o lovstvu RS, ova vrsta se nalazi i na Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, a i Federacije BiH. Kormoran jeste problematična vrsta na osjetljivim ekosistemima kao što su salmonidne vode ili ribogojilišta, kako kod nas tako i u Evropi, ali se u drugim zemljama sprovode prije svega stručne procjene u vezi kontrole brojnosti i donose planovi upravljanja vrstom, a tu praksu treba sprovesti i kod nas kako bi se usaglasile vizije upravljanja ovom vrstom između uzgajivača ribe i ribolovaca, stručnih lica i svih drugih zainteresovanih strana.
Činjenica je da brojnost kormorana u Evropi raste od 80-ih godina, ali to je rezultat povećanja površina pod ribnjacima i sve češćim poribljavanjem raznih vodenih akumulacija, što je u kombinaciji sa pojačanim mjerama zaštite ove vrste rezultovalo povećanjem brojnosti kormorana. Prema tome kormoran nije invazivna vrsta koja može da uništi riblji fond, jer bi tako ugrozio i svoje postojanje, pa bi pravilnije bilo zvati ga konkurentom čovjeka u ribarstvu i ribolovu te prema tome planirati i njegovo upravljanje.
Vidre su trajno zaštićene vrste, prema Zakonima o lovstvu i Crvenim listama FBiH i RS, kao i evropskim direktivama. Vidra u svijetu i u Evropi predstavlja skoro ugroženu vrstu, a u prošlom vijeku je kod nas bila na ivici istrebljenja uzrokovanog masovnim lovom zbog krzna. Tačno je da se vidre hrane ribom, ali ne treba izostaviti da se hrane i rakovima, školjkama, insektima, žabama, pticama, tako da ih se nikako ne može okarakterisati kao istrebljivačima riba. Kao i kod kormorana, problemi sa vidrama su na ribogojilištima i to pretežno na pastrmskim ribnjacima. Štete na šaranskim vodama nastaju pretežno zimi, kad je riba mirnija.
Problem je i u nedovoljno zaštićenim ili loše kontrolisanim ribnjacima u odgovarajućem periodu godine, gdje u tom slučaju vidre mogu zaista da naprave štetu. Stojimo na raspolaganju svim institucijama, novinarima i javnosti sa svojim kapacitetima i informacijama. Na kraju važno je reći da treba uložiti više napora u procjenu brojnosti i omogućavanje ribi da se nesmetano mrijesti, zaštitom njihovih staništa, većom kontrolom krivolova koji cvjeta na svim našim rijekama, sprečavanjem odlaganja otpada i otpadnih voda u rijeke i akumulacije pa će ribe biti za sve.
Stojimo na raspolaganju svim institucijama, novinarima i javnosti sa svojim kapacitetima i informacijama. Na kraju važno je reći da treba uložiti više napora u procjenu brojnosti i omogućavanje ribi da se nesmetano mrijesti, zaštitom njihovih staništa, većom kontrolom krivolova koji cvjeta na svim našim rijekama, sprečvanjem odlaganja otpada i otpadnih voda u rijeke.
